Kraj dugova

Napisala Niara

Evo kratke priče o “stvarnosti dugova”.

Ivan dođe u hotel u nekom malom gradiću i pita imaju li sobu. Vlasnik hotela odgovori: “Da, ali još nije spremna, možete li doći za 1 sat?”

Ivan se slaže, položi 200 kn kao sigurnost za rezervaciju sobe, dobije od vlasnika hotela potvrdu i ode se malo razgledati u mjestu.

Vlasnik hotela, koji je trgovcu bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Trgovac koji je mljekaru bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Mljekar koji je seljaku bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Seljak koji je kovaču bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Kovač koji je popravljaču cipela bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Popravljač cipela koji je prijevoznuku bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

Prijevoznik koji je vlasniku hotela bio dužan 200 kn, uzme novac i otrči do njega i vrati mu dug.

U tom trenutku se vrati Ivan u hotel, kaže da je dobio nenadani telefonski poziv i mora dalje, vrati vlasniku hotela potvrdu za novac, recepcionar njemu 200 kn i poželi mu dobro putovanje.

Što se dogodilo? S posuđenih 200 kn, poravnao se “dug” od 1400.– kn i svi su bili sretni i zadovoljni. Tako to funkcionira kad bankari izdaju kredite. Na osnovu stvarnog novca koji ste Vi položili na Vaš bankovni račun, oni drugim ljudima izdaju kredite, naravno s uvjerenjem da će novonastali dužnici zaraditi novac i vratiti kredit u obliku stvarnog fizičkog novca i bankari time povećati glavnicu stvarnog fizičkog novca, na koji mogu izdati još više kredita. Kao zalog vraćanja kredita, Vi navodite neku stvarnu fizičku vrijednost, kao npr. vaše stalno zaposlenje, auto, osiguranje, kuću, zemlju, umjetnine i sl.

Ako se dogodi da zbog životnih okolnosti niste u stanju vratiti kredit, bankari zahtijevaju povrat preostalog kredita u obliku ovrhe Vašeg auta i sl.

Što još k tome dolazi, jest da bankari na taj posuđeni novac (koji ne postoji, nego je samo stvar “povjerenja” u povrat novca sa strane dužnika kredita), da oni na taj novac ubiru kamate. Vi plaćate kamate na novac koji fizički ne postoji. Kako se to naziva? Prevara, prodavanje zraka, namjerna obmana?

I kada bi se svi ljudi odlučili u nekoliko dana podići stvarni fizički novac sa svojih bankovnih računa, svi ne bi dobili svoj novac, jer toliko stvarnih novčanica u opticaju ne postoji.

I sada si zamislite. Što bi se dogodilo da nijedan od ovih gore navedenih ljudi, učesnika naše kratke priče, nije za svoj rad ili usluge zahtijevao novac? Posao bi isto tako bio napravljen, jedni drugima bi stajali na usluzi, samo bez pritiska, i obaveza koje stvara platežno sredstvo u obliku novca. NOVAC u stvari ne trebamo, nismo ga trebali ni prije, a prirodni narodi ga ne trebaju i ne koriste ni danas.

Kada bi svaki čovjek radio ono što voli, onoliko koliko želi (nekoliko sati na dan?), kada bi se svi uzajamno pomagali – novac bi istog trena postao suvišan, kvaliteta našeg življenja dobila na vrijednosti a naša ljudskost i ljubav porasli do samog neba. Razmislimo malo o tome 🙂

Majka Zemlja daje (bez naplate) u izobilju, sve plodove koje trebaju za našu prehranu, sve trave i biljke koje pomažu našem tijelu da ostane jako i zdravo. To znanje još uvijek postoji u sjećanju naroda, mudrost u poslovicama.

Snaga ljudi leži u ZAJEDNIŠTVU, u međusobnoj suradnji, koju sigurno ne trebamo mjeriti ili plaćati papirnatim listićima koje nazivamo novac.

Možemo li ljubav mjeriti novcem?

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Općenito. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s